IZO-STAKLO je na� glavni proizvod! Obavljamo izradu svih vrsta izo-stakla! Posjedujemo sve potrebne ateste od Instituta IGH d.d.!

Na suvremenoj izo-liniji izra?ujemo dvoslojno ili troslojno izolacijsko staklo raznih debljina i dimenzija. Ovisno o namjeni nudimo sve kombinacije stakla: prozirna, reflektiraju?a, polureflektiraju?a u raznim bojama, nabavljena od renomiranih europskih proizvo?a?a.

�

Prednosti zbog kojih je izo-staklo tra�eno su:

• izuzetno jednostavno odr�avanje
  
• u�teda toplinske energije
  
• sprije?ava kondenzaciju vlage
  
• pobolj�ava zvu?nu i toplinsku izolaciju
  
• rok trajanja izo-stakla je i do 30 godina.

Izo-staklo je stakleno tijelo sastavljeno od vi�e staklenih plo?a odvojenim najmanje jednim hermeti?kim zatvorenim me?uprostorom koji je ispunjen zrakom ili plinom, a sastoji se od:

1. staklo
2. me?uprostor (zrak ili plin)
3. alu-profil
4. molekular � upija? vlage
5. butil
6. tiokol, hot-melt, silikon

�

Za vi�e informacija oko vrsta, osnovnih karakteristika te prednosti IZO-stakla predla�emo da preuzmete donju pdf datoteku ili kliknite "Vi�e..."!

DEKOR-izo-staklo.pdf

�

TEHNOLO�KI POSTUPAK IZRADE IZO-STAKLA

Bez obzira na to kakav je tehnolo�ki proces (ru?ni ili strojni: poluautomatski ili automatski) mora osigurati slijede?e operacije:

a) PRAVILNO REZANJE I LOMLJENJE STAKLA
Stakla koja se spajaju u izo-staklo moraju biti istih dimenzija radi pravilne ugradnje. Ako rubovi nisu poravnati onda se izo-staklo oslanja na samo jedan rub te pri ugradnji dolazi do deformacije izo-stakla.

b) PRANJE STAKLA DO POTPUNE ?ISTO?E
Staklo nakon pranja mora biti potpuno ?isto. Svaka prljav�tina na staklu predstavlja prepreku kod lijepljenja stakla sa tiokolom.

c) POTPUNO SU�ENJE STAKLA
Staklo mora biti potpuno suho da bi i�lo dalje u proizvodnju jer samo suho staklo je ljepljivo sa tiokolom.

d) PRAVILNO I RAVNO REZANJE ALU-PROFILA
Alu-profili moraju biti odrezani ravno i pod kutem od 90 stupnjeva u odnosu na du�inu. Tako?er alu-profili moraju biti rezani na to?nu dimenziju i jednakih stranica da okvir bude pravilnog oblika.

e) PUNJENJE ALU-PROFILA MOLEKULAROM
Alu-profili moraju biti napunjeni prema naputku proizvo?a?a molekulara. Napunjeni alu-profili ne smiju ?ekati na ugradnju u izo-stakla vi�e od 8 sati jer oni kroz to vrijeme upijaju vlagu i smanjuju svoju djelotvornost.

f) SPAJANJE KUTEVA ALU-PROFILA
Spoj profila i kutnika mora biti pravilan jer je ve? sam po sebi kriti?na to?ka u nepropusnosti izo-stakla.

g) JEDNAKOMJERNO NANO�ENJE BUTILA PO CIJELOJ DU�INI ALU-OKVIRA
Butiliranje mora biti potpuno i jednakomjerno po cijeloj du�ini alu-profila i s obje strane. Kutevi moraju biti pa�ljivo butilirani. Butil tako?er mora biti pravilno zagrijan na odre?enu temperaturu jer ako je previ�e zagrijan razlit ?e se po okviru izo-stakla, a ako je previ�e hladan ne?e se dobro zalijepiti za okvir.

h) JEDNAKOMJERNO PRE�ANJE STAKLA SA ALU-OKIVROM
Pre�anje je od izuzetne va�nosti za izo-staklo jer samo pravilno i jednakomjerno pre�ano izo-staklo ima odgovaraju?e izolacijsko svojstvo. Ako izo-staklo nije pravilno pre�ano ono ima kriti?ne to?ke u kojima dolazi do ja?eg propu�tanja zraka i vodene pare koji skra?uju vijek trajanja izo-stakla.

i) JEDNAKOMJERNO NANO�ENJE TIOKOLA PO CIJELOM OPSEGU IZO-STAKLA
Lijepljenjem izo-stakla ugra?uje se element koji je najva�nija za�tita slijepljene veze izo-stakla. Tiokol masu treba nanijeti u sloju debljine 4 mm, a ako je izo-staklo punjeno plinom odnda do 6 mm. Lijepljenje izo stakla vr�i se u vodoravnom polo�aju osim kod automatskih strojeva.

DEFORMACIJE IZO-STAKLA

Vidljive deformacije su: nepravilan odraz slike okoli�a, oro�avanje izo-stakla u me?uprostoru, pucanje stakla, pojava duginih boja. Nevidljive deformacije su: promjene vrijednosti toplinske izolacije, pove?anje napetosti stakla. Nevidljive deformacije mi kao promatra?i ne mo�emo uo?iti, ve? ih mogu utvrditi samo specijalizirane institucije ili laboratorij. Takve deformacije imaju za krajnji rezultat trajni gubitak djelotvornosti izo-stakla.

Nepravilan odraz slike okoli�a posljedica je iskrivljenja cijele staklene plo?e ili komada stakla ugra?enog u izo-staklo.
Dugine boje se pojavljuju kao posljedica masnih mrlja na lo�e opranom staklu. Staklo u principu nije masno, ali se mo�e zamastiti prilikom transporta ili skladi�tenja. Ako se staklo pere toplom vodom i ako se koriste primjereni detergenti takve masno?e bi uvijek trebale biti oprane. Mogu?i uzrok pojave duginih boja na staklu su tzv. interferencije svjetlosti. Interferencije svjetlosti vidljive su pod odre?enim kutem upada zraka svjetlosti na staklo u obliku mrlja duginih boja koje sli?e na masne mrlje na povr�ini vode. Ako se staklo pritisne oblik mrlje se mijenja. Tu pojavu mo�emo usporediti sa nastankom duge, dakle sa lomom zraka svjetlosti kroz prozirnu zavjesu kada se otvara dio spektra boja.

MANIPULACIJA I TRANSPORT IZO-STAKLA

Tijekom preno�enja radi ukrcaja, iskrcaja i ugradnje izo-staklo ne smije se oslanjati na kuteve i ne smije se na kutu rotirati kao �to se radi na jednostrukim staklima. Razlog je tome �to je kut sam po sebi ve? kriti?na to?ka u trajnosti izo-stakla, a dodatna naprezanja mogu izazvati o�te?enje veze staklo-profil. Transport izo-stakla mora se vr�iti u istom okomitom polo�aju tj. tako da su oba stakla jednakomjerno naslonjena na podlogu.

UGRADNJA IZO-STAKLA

Izo-staklo kada se ugra?uje ne smije biti optere?eno nikakvim pritiskom, ve? mora u svom okviru stajati bez optere?enja koja bi stvarao isti taj okvir. U okvir se oko izo-stakla moraju postaviti podmeta?i koji ?e osigurati da staklo nije u dodiru sa okvirom. Prostor oko izo-stakla u okviru mora biti dobro zabrtvljen da se u tom utoru ne kondenzira vodena para i da u njega ne prodire voda. Ako se izo-staklo ugra?uje u okvir silom ili se podmeta?i ugra?uju silom dolazi u staklima do pove?anja napetosti i do deformacije.

Dakle, za dio deformacija krivica je u nepravilnoj ugradnji, a ne staklu. Ukoliko okomiti i vodoravni nosivi profili nisu ravni cijelom svojom du�inom i ako nisu paralelni zaista je nemogu?e ugraditi izo-staklo tako da njegove plohe budu cijelom svojom povr�inom po cijelom pro?elju paralelne.

IZO-STAKLO KAO ZVU?NA IZOLACIJA

Da bi smo za�titili zdravlje trebamo se za�titi i od buke. S obzirom da nije mogu?e izolirati sve izvore buke moramo prona?i na?in da sprije?imo dolazak samo neuskla?enih i slo�enih zvu?nih valova.

Glavni ?imbenik smanjenja buke pomo?u stakla je njegova masa, a ona se najlak�e uo?ava kroz debljinu stakla. �to je staklo deblje, �to ga vi�e ima ve?a je njegova masa i s tim je bolje njegovo svojstvo zvu?ne izolacije.

Laminirana stakla imaju ve?u mo? izolacije zvuka u odnosu na jednostruko staklo iste debljine. Iz tog je razloga laminirano staklo uvijek bolje rje�enje za pove?anje mo?i zvu?ne izolacije nego �to je jednostruko staklo, zbog toga �to folija izme?u dva stakla smanjuje elasti?nost stakla.

• LOW-E IZO-STAKLO NISKE EMISIJE
• CLIMAGUARD SOLAR IZO-STAKLO